Dizajn orijentisan ka štednji energije postaje sve važniji. Danas se pasivna kuća objektivno smatra energetski najefikasnijim oblikom gradnje: svake godine troši manje od 15 kWh toplotne energije po kvadratnom metru stambenog prostora, što odgovara količni od npr. 1,5 litara lož ulja ili 3 kg drvenog peleta. Drugim riječima, troši 90% manje toplotne energije nego konvencionalna postojeća zgrada i 75% manje od prosječne nove zgrade. Ova visoka energetska efikasnost je moguća kombinacijom prefinjenog višekomornog dizajna prozora, nepropusnom konstrukcijom, trostrukim ostakljenjem, kontrolisanom ventilacijom sa povratom toplote, kao i pasivnom upotrebom solarnog zračenja - konvencionalno grijanje ovdje više nije potrebno.
Redovnim snabdijevanjem svježim zrakom na prijatnim temperaturama, pasivna kuća stvara prijatnu klimu za život. I praktično nema granica u arhitektonskom dizajnu, uključujući i prozore. Za razliku od ranije, kada je njihov dizajn bio ograničen, a vidna linija profila rama i krila davala prozorima zdepast izgled, današnji inteligentni dizajn sa vitkim profilima i visokim procentom ostakljenih površina dovode do individualnih mogućnosti dizajna sa više dobitaka toplotne energije.
“Pasivna kuća” je jasno definisan standard sa jasno definisanim ograničenjima. Proizvođači moraju verificirati ove vrijednosti za standard pasivne kuće tako što će njihovi proizvodi biti certificirani kao „komponente kompatibilne s pasivnom kućom“. Ključna tijela za certificiranje prozora za pasivne kuće su institut za pasivnu kuću dr. Feist i institut za tehnologije prozora ift Rosenheim. Koje su razlike između certifikata ovih instituta? Šta im je zajedničko?
Institut dr. Feist objavio je svoje smjernice za pasivnu kuću još 1992. godine. Smjernica ift WA-15/2 izdana je 2011. godine. Oba instituta izračunavaju vrijednost toplotne izolacije za okvir prozora (Uf vrijednost) sa zahtjevima prema BAS EN ISO 10077-2, ali sa različitim sofware-om. ift ne samo da izračunava, već i mjeri tu vrijednost pomoću metode "hot box". To uključuje ispitivanje prozora postavljenog između dvije komore na različitim temperaturama. Izmjerena vrijednost uglavnom bolje odgovara uslovima na terenu od samog izračuna vrijednosti, što nužno uključuje sigurnosnu marginu. S druge strane dr. Feist uključuje cijelu zgradu u svoje proračune, dok ift analizira samo sam prozor.
Sve u svemu, samo sljedeće se računa: oba instituta pretpostavljaju ukupni koeficijent prolaza toplote (ukupna vrijednost Uw) od max. 0.8 za njihovo certificiranje prozora i staklenih fasada. Dakle, i jedan i drugi certifikat potvrđuju pogodnost prozora za pasivne kuće i stoga je pouzdan izvor za proizvođače prozora, arhitekte i investitore.
Pravilan savjet i pravilna ugradnja prozora su ključni za efikasnost pasivne kuće. Zato vas molimo da se obratite vašem kvalifikovanom proizvođaču prozora u blizini za sva pitanja o ovoj temi.
